Predmet: OTVORENO PISMO SVIM VLASNICIMA I SUVLASNICIMA
T.D. PROMET-SPLIT

Poštovani!
Kao ozbiljan i odgovoran Sindikat koji zastupa prava i interese radnika u procesu rada nezaobilazna je zainteresiranost za stanje i način na koji se provodi poslovna politika Društva, u kojoj ostvarujemo za život neophodna sredstva tj. egzistenciju za naše obitelji.

Zato se Sindikat vozača i prometnih radnika u javnom prijevozu putnika Prome-Split, odlučio obratiti svim odgovornim od strane vlasnika i suvlasnika Prometa, želeći upozoriti na krajnje ozbiljnu i tešku situaciju radi opravdano velikog nezadovoljstva i bijesa radnika koji su ne svojom krivnjom dovedeni na rub provalije.

Stanje s kojim ste u velikoj mjeri upoznati, ali nažalost vrlo sporo se reagira na isto.

Baš zbog te sporosti koja nam je trenutno najveći neprijatelj S.V.I.P.R. Promet-Split odlučio se na ovo otvoreno pismo s željom i namjerom za što boljom suradnjom i međusobnim razumijevanjem, kako bi se što lakše prebrodilo stanje u kojem se nalazimo na zadovoljstvo svih zaposlenih , a pogotovo na radost korisnika naših usluga zbog kojih i postojimo.
Naime S.V.I.P.R-a je mišljenja da smo neodgovornim odnosom Vlasnika, pogrešnom poslovnom politikom, možebitnim štetnim ugovorima, neslektivnim i prekomjernim zapošljavanjem, nepoštivanjem zakonskih akata koji ovu dijelatnost kao takvu definiraju, pogotovo nepridržavanje i ignoriranje glavnih odredbi Društvenog ugovora, dovedeni na rub izdržljivosti, te se radnici s pravom pitaju kakva im je budućnost, pogotovo kada se u posljednje vrijeme sve češće od odgovornih osoba u javnosti čuje riječ Stečaj.
Ne znamo dali osobe koje tako olako upotrebljavaju riječ stečaj upoće znaju na koji se način stečaj provodi tj. dali su svjesni činjenice da se u toj situaciji sa imovinom Društva koje je u stečaju ne može koristiti kako tko želi ili bi želio, a da ne govorimo o panici koja se proširila među samim radnicima i može vrlo lako izazvati neželjene posljedice koje nisu nikome u interesu. Svjesni smo i cijenimo napore koje većinski vlasnik poduzima u posljednje vrijeme, ali s obzirom da je JGP vrlo specifična komunalna dijelatnost kroz koju se u velikoj mjeri provodi socijalna politika, u odnosu na druge komunalne dijelatnosti i smatramo neodgovorno i nedostatno subvencioniranje od strane svih vlasnika na osnovu obima posla koje obavljamo, a da ne govorimo o davanju suglasnosti pojedinih suvlasnika privatnim tvrtkama
(koji se usput ne pridržavaju svojih polazaka) za svoja područja te na taj način uzimaju značajan prihod i to pretežito na profitabilnim linijama.
Naglašavamo da dijelatnost Javnog Gradskog Prijevoza baš zbog svoje specifičnosti ne trpi nikakve improvizacije koje se uporno guraju te time pokušava od strane vlasnika izbjeći davanja za naručene poslove.Sama činjenica da Društvo samo sebe financira u 70% iznosu, usporedbe radi europski pokazatelji u ovoj dijelatnosti 50% subvencije 50% komercijalni dio, govori koliko radnici ulažu energije i požrtovornosti, da bi ovo društvo funkcioniralo, a da ne govorimo o prosjeku starosti voznog parka gdje dolazi do izražaja velika profesionalost i pristup poslu vozača i mehaničara koja se očituje kroz na sreću izostanak većih incidenata i nesreća sa težim posljedicama.

Na osnovu svega gore navedenog Sindikat je u suradnji sa stručnim osobama iz raznih područja, a naročito iz prometne struke, slobodan predložiti određene smjernice za koje smatramo da bi mogle pripomoći izlasku iz ovakve situacije, a za koje se nadamo da će te najozbiljnije shvatiti i razmotriti.

-- Struktura vlasništva T.D. Promet Split sastoji se od 5 gradova i 11 općina bez ikakvog involviranaja (osim u zadnje vrijeme), posrednog ili neposrednog Županije Splitsko Dalmatinske, što je presdedan, s obzirom da je situacija u drugim županijama bitno drugačija.

-- Kada usporedimo europske primjere, a sada smo i mi dio te Europe, tj. način i organizaciju ove dijelatnosti, sa pristupom i organizaciji dijelatnosti JGP, kod našeg Društva dobijamo jasniju sliku zbog čega se ovo T.D. nalazi u ovakvoj situaciji. Primjera radi u Francuskoj za funkcioniranje JGP-a izdvaja se na nivou države 6 miljardi eura. Od toga ukupnog iznosa sa 29,6% sudjeluju putnici, 42,4% izdvajanjem iz plaća, 28% iz državnog budžeta, a između ostalog 80 mil. Eura uprihodi se na osnovu naplaćenih kazni. Država određuje visinu tj. maksimalan iznos cijene karte u koju se svaka općina ili jedinica lokalne uprave i samouprave prema svojim specifičnostima i potrebama uklapa, s tim da se ne smije preći maksimalan limit određen na nivou države.

-- Odluke želje i potrebe koje pojedini gradovi i općine imaju potrebno je u prvom redu odrediti kroz dugoročnu strategiju J.G.P-a, te prije provođenja usuglasiti na Skupštini Društva i potpisati ugovore sa svakim vlasnikom ponaosob, iz razloga što pojedine mjere mogu izazvati negativne posljedice po pojedine suvlasnike. To se događalo u bliskoj prošlosti, jer su pojedine odluke donešene na skupštini inzistirane od pojedinih vlasnika, a koje su se provodile u praksi, izazvale neželjne posljedice po ostale suvlasnike, pogotovo kada je u pitanju bio besplatni prijevoz za određene kategorije putnika na području jednog vlasnika, što je rezultiralo oportunističkim ponašanjem ostalih suvlasniaka u Skupštini, a sve skupa dovelo do negativnih poslovnih rezultata za samo Društvo.

-- Uočavajući te negativne trendove treba analizirati osnovne razloge postojanja Promet d.o.o., a to je potreba za prijevozom u gradskoj aglomeraciji
Trogira,Kaštela,Solina,Omiša,Splita,Drniša. Sagledavajući činjenično stanje, a uspoređujući sa europskim standardima organizacija prijevoza putem jednog prijevoznika daje niz prednosti s tim da okosnica zajedništva bude ravnopravnost svih korisnika sustava javnog prijevoza.

-- obzirom na i te kako ozbiljnu situaciju koja nije nastala danas već koja se vuče već godinama, obvezno donijeti u prvom redu plan konsolidacije tj. način na koji pokriti nagomilane gubitke (mišljenja smo prema vlasničkim udijelima kroz optimalan period od 4-5 god.) Nakon toga prići rekstrukturiranju, reorganizaciji društva, te na osnovu takovih mjera izraditi sistematizaciju i analitičku procjenu radnih mjesta, nakon čega bi se trebalo konačno doći i do pravog potrebnog i optimalnog broja radnika. Rok za provedbu takvog plana, u koji je uključeno i zbrinjavanje eventualnog viška radnika, što kroz kreditne linije, a što prirodnim odljevom je optimalno 4god.Kada govorimo o riješavanju viška radnika nemojmo smetnuti s uma da se u pojedinim sektorima može predložiti i radničko dioničarstvo. Ne možemo, a da ne napomenemo da se u ovom trenutku s cca 800 radnika obave svi poslovi od pranja i servisiranja do remonta vrlo složenih poslova ( šasije, motora) a što po saznanjima nije slučaj ostalih društva u grupaciji, koja za pojedine poslove koriste vanjske usluge održavanja vozila, stoga se usuđujemo reći da analizirajući troškove kako materijalne i plaće, jedni od nižih po jedinici usluge od gradskih tvrtki u Hrvatskoj.

-- Posebno je važan odnos vlasnika Promet d.o.o. koji bi trebao biti ravnopravan prema svim komunalnim društvima (pogotovo iz već gore navedenog razloga i specifičnosti ove dijelatnosti s obzirom na socijalnu komponentu), što u sadašnjoj situaciji nije slučaj.

-- Otvaranje novih linija ili povećanje broja vozila na linijama (proširena reprodukcija) uvjetovano je izgradnjom i širenjem gradova, trebalo bi finajcijski planirati kao komunalnu infrakstrukturu pa je iz tih izvora i realizirati.

-- Vlasnička prava utemeljitelja po mogućnosti determinirati, a razinu i opseg upravljačkih prava prema raznim pokazateljima, odnosno utvrditi ih na drugačiji način nego u trenutku nastajanja.
Što bi u stvarnosti značilo da bi suvlasnici svojim eventualnim odlukama u budućnosti treballi redefinirati svoje odnose. Mogućnosti redefiniranja sežu od modela samo jednog vlasnika 100% najpoželjnije do modela do kojeg bi oni na čijem teritoriju se odvija dijelatnost društva mogli biti suvlasnicima, ali primjenom više raznih kriterija.

-- Eventualni modeli javno privatnog partnerstva otvaraju mnogo pitanja, za koja smo mišljenja da u ovom trenutku pravna regulativa , a i financijska nije u dovoljnoj mjeri jasna, a da bi mogla transparentno definirati međusobne odnose ( nemamo takvih primjera u Europi) Naime vrlo je nejasno što bi to trebao biti interes privatnog kapitala koji počiva na profitu, da ulaže u neprofitne komunalne dijelatnosti, koje su prije svega uvijet života na nekom području a eventualni profit iz te dijelatnosti znači samo to da su korisnici tih usluga pretplatili cijenu usluge koja im se pruža. Mišljenja smo da bi razina vlasničkih ulaganja trebala urediti i razinu vlasničkih odnosa kao i razinu prava na upravljanje.

-- Osnovna dilema oko koje bi se trebalo izjasniti, jeli se izdvajanje za amortizaciju treba financirati kroz cijenu koju plaćaju građani ili će ta cijena biti subvencionirana od strane vlasnika, što je u europskim i svjetskim standardima sasvim normalno i jedino moguće. U slučaju odabira subvencije kao modela financiranja proste reprodukcije bitno je naglasiti da se ova sredstva ne mogu izdvajati po principu kao do sada Hoću—Neću ili Imam – Nemam, već se trebaju temeljiti na uvažavanju potpisanih ugovora tj. mjesečnim obračunima davatelja i korisnika (naručitelja) usluga.

--Definiranje stavova iz prije navedenog pojašnjavanja je pitanje ostalim dijelatnostima koje društvo obavlja, a sa ciljem financiranja osnovne dijelatnosti. Prelijevanje sredstva iz jedne u drugu dijelatnost prometa u mirovanju bila je svojevrsna subvencija, koju bi trebalo napustiti iz razloga što je praksa do sada pokazala da je to fini alibi za nedostatno financiranje stvarne cijene koštanja usluga koja se pruža.

-- Kao turističko središte razmisliti o dodatnim djelatnostima, u smislu nabavke određenog broja vozila visoke turističke klase.

-- Subvencija je jedan od bitnih prihoda u tvrtkama javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika i u europi čiji smo i mi pridruženi član gdje zahtijevi nisu samo socijalni standard građana, već su to i gospodarstveni zahtijevi, da se što manje troši na vlastiti prijevoz, a i vrlo ozbiljno utječe na ekologiju.

Problemi su ozbiljni, nagomilani, teški, ali ovim pismom želimo pokazati i dati svoj obol u rješavanju, te dokazati da nisu ne riješivi i da ne trebaju dovesti u pitanje egzistenciju 800 vrlo odanih, vrijednih i odgovornih radnika. Posve je logično da ovakvo postavljanje stvari u situaciji ovog Društva prije svega zavisi od političkih odluka, ali bi isto tako logično bilo da te odluke budu usmjerene prije svega potrebama građana i dijelatnosti, a ne obratno. Ne očekujemo da se situacija riješi kroz mijesec dana, ali smo uvjereni da se sa pravim i odgovornim pristupom i predloženim smjernicama u razumnom roku od 3—4 god. Možemo dovesti u respektabilnu vodeću tvrtku ove dijelatnosti na ovom području te biti primjer drugima nama na ponos, a u konačnici ovaj grad i njegovi građani to i zaslužuju.

U nadi da ćete ovo otvoreno pismo s kojim će i javnost biti upoznata ozbiljno shvatiti jer je vrijeme i sve veće nezadovoljstvo radnika presudan čimbenik srdačno Vas pozdravljamo.

S poštovanjem!

Split: 28. 07. 2014g.

Dostaviti:
1. Gradonačelniku Splita
2. Predsjedniku Skupštine Društva
3. Predsjedniku Nadzornog odbora
4. Upravi – Direktoru
5. Vlasnicima i suvlasnicima
6. Oglasne ploče
7. www.usvprh.hr